Kada se isplaćuje regres

Što regres znači u hrvatskom radnom pravu

Regres je materijalno pravo zaposlenika koje proizlazi iz ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika tvrtke ili pojedinačne odluke poslodavca. Svrha mu je pokrivanje povećanih troškova u razdoblju godišnjeg odmora, od smještaja uz obalu do prijevoza i izvanrednih obiteljskih izdataka tijekom ljeta.

Pravilnik o porezu na dohodak ne propisuje obvezu isplate. Njegova je funkcija uža i uređuje samo porezni status iznosa, odnosno granicu do koje uplata ostaje neoporeziva. Obveza isplate u privatnom sektoru zato ovisi o ugovornim odredbama kod konkretnog poslodavca, dok je u državnoj i javnoj službi obveza precizno utvrđena kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike.

Tko ostvaruje pravo na regres

Pravo na regres pripada svakom zaposleniku koji koristi godišnji odmor ili njegov razmjerni dio. Oblik radnog vremena pritom nije mjerodavan. Radnici u punom, skraćenom ili polovičnom radnom vremenu imaju jednak status ako pravilnikom tvrtke ili ugovorom nije izričito određeno drukčije.

Kod zaposlenika koji tijekom iste porezne godine rade kod dva ili više poslodavaca postupak je precizniji. Uplatu može izvršiti svaki od njih, ali je radnik dužan prethodno dostaviti pisanu izjavu o tome je li istu naknadu za tekuće porezno razdoblje već primio kod drugog ili bivšeg poslodavca. Izjava mora sadržavati iznos primitka te podatak je li na njega obračunat i uplaćen predujam poreza na dohodak. Bez te potvrde poslodavac neće moći ispravno provesti porezni obračun.

Zaposlenici na bolovanju, rodiljnom ili roditeljskom dopustu u razdoblju odsutnosti ne stječu pravo na regres jer ne koriste godišnji odmor, već prava iz obveznog zdravstvenog ili socijalnog osiguranja. Poslodavac im u tom razdoblju može isplatiti uskrsnicu ili božićnicu koje ulaze u isti neoporezivi godišnji okvir prigodnih nagrada.

Rokovi isplate u državnoj i javnoj službi

U državnoj i javnoj službi rokovi su utvrđeni kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike. Isplate za zaposlenike koji godišnji odmor koriste tijekom ljetnih mjeseci pokreću se potkraj lipnja i moraju biti provedene najkasnije do 15. srpnja tekuće godine.

Visinu iznosa svake godine određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom koja se objavljuje u Narodnim novinama. Za 2023. godinu odlukom donesenom u lipnju utvrđen je iznos od 300,00 EUR po zaposleniku. Iznos se u narednim proračunskim godinama može povećati ili ostati nepromijenjen, pa zaposlenici prije planiranja izdataka za godišnji odmor trebaju provjeriti važeću odluku objavljenu u službenom glasilu.

Isplata u privatnom sektoru

U privatnom sektoru poslodavac samostalno određuje rok, visinu i način uplate regresa. Ako obveza nije uređena ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, odluka ovisi o internoj politici i likvidnosti tvrtke u trenutku isplate.

Najveći dio poslodavaca uplatu provodi u lipnju ili srpnju kako bi zaposlenici raspolagali iznosom prije polaska na godišnji odmor. Zakon ne ograničava razdoblje isplate, pa dio tvrtki uplaćuje regres u rujnu, studenome ili na kraju poslovne godine. Pojedini poslodavci raspoređuju iznos u više manjih uplata tijekom godine, čime radnicima osiguravaju kontinuiraniji priljev uz druge prigodne nagrade.

Iznos u privatnom sektoru nije zakonski propisan. Većina tvrtki zadržava uplatu unutar neoporezivog godišnjeg okvira, čime izbjegava dodatno opterećenje plaće porezom na dohodak i doprinosima.

Neoporezivi godišnji okvir

Poslodavac godišnje može zaposleniku neoporezivo isplatiti ukupno 663,62 EUR s osnove prigodnih nagrada. Unutar tog iznosa obračunavaju se regres, božićnica, uskrsnica i druge prigodne isplate tijekom godine. Razlika iznad propisanog praga oporezuje se istim stopama kao plaća, čime se smanjuje neto iznos koji radnik dobiva na račun.

Izračun je u praksi jednostavan. Ako poslodavac u travnju uplati uskrsnicu od 200,00 EUR, u neoporezivom okviru ostaje prostora za još 463,62 EUR do kraja kalendarske godine. Uplatom regresa u lipnju u iznosu od 400,00 EUR slobodan prostor smanjuje se na 63,62 EUR, koliko još preostaje za neoporezivu božićnicu u prosincu. Svaki iznos iznad tog zbroja ulazi u poreznu osnovicu.

Neoporezivi iznos izuzet je od ovrhe, ali samo pod uvjetom uplate na zaštićeni račun otvoren u poslovnoj banci. Ako se uplata izvrši na redovni tekući račun radnika u ovršnom postupku, vjerovnici je mogu naplatiti jednako kao svaki drugi priljev sredstava. Zaposlenici s aktivnim ovršnim rješenjima stoga prije isplate trebaju poslodavcu dostaviti točan broj zaštićenog računa.

Isplata u naravi kao alternativa

Regres ne mora biti isplaćen u novčanom obliku. Porezni propisi dopuštaju i isplatu u naravi, odnosno u robi ili uslugama čija vrijednost ne prelazi neoporezivi godišnji okvir. U praksi se takav model pojavljuje u obliku poklon bonova, ugovorenih turističkih aranžmana ili plaćanja obiteljskog smještaja u partnerskim hotelima poslodavca.

Udio uplata u naravi u Hrvatskoj je znatno manji od gotovinskih isplata, ali raste u tvrtkama koje imaju ugovorena partnerstva s hotelijerima i turoperatorima. Zaposlenik dobiva unaprijed definiranu uslugu bez potrebe za vlastitom rezervacijom, a poslodavac ostvaruje cjenovnu pogodnost ugovorenu s partnerom.

Očekivanja zaposlenika i trendovi na tržištu rada

Prema istraživanju iz 2023. godine više od 50 posto zaposlenika u Hrvatskoj očekivalo je isplatu regresa u ljetnim mjesecima, uz prosječni iznos oko 300,00 EUR po zaposleniku. Udio tvrtki koje sezonsku naknadu redovito uključuju u interne akte u posljednjih pet godina raste, posebno u uslužnim djelatnostima, trgovini i IT sektoru.

Kretanje životnih troškova u Hrvatskoj posljednjih godina nadmašuje dinamiku rasta prosječne neto plaće, zbog čega prigodna naknada prije godišnjeg odmora dobiva veću težinu u kućnom proračunu. Kandidati pri procjeni radne ponude sve češće uzimaju u obzir cjelokupnu strukturu primanja, uključujući prigodne nagrade, naknadu za prijevoz, topli obrok i dodatke za radni staž, pa politika isplate regresa postaje jedan od elemenata konkurentnosti poslodavca na tržištu rada.

Postupak u slučaju neisplaćenog regresa

Ako je obveza isplate regresa ugrađena u ugovor o radu, kolektivni ugovor ili pravilnik tvrtke, a poslodavac je ne izvrši u propisanom roku, radnik može prijaviti slučaj Državnom inspektoratu odnosno nadležnoj inspekciji rada ili podnijeti tužbu radi naplate potraživanja pred nadležnim općinskim radnim sudom. Prije pokretanja službenog postupka preporučuje se pisani zahtjev za isplatu upućen poslodavcu, s jasno navedenim rokom podmirenja. U manjim poduzećima kašnjenje uplate u praksi češće proizlazi iz problema s likvidnošću nego iz odbijanja obveze.

Zaposlenici u državnoj i javnoj službi oslonjeni su na rokove utvrđene kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike. Neisplata u propisanom roku predstavljala bi kršenje ugovornih odredbi i povlačila bi odgovornost čelnika tijela, pa se slučajevi kašnjenja gotovo ne pojavljuju.

Provjere prije sezone godišnjih odmora

Prije uključivanja očekivanog iznosa u kućni proračun zaposlenici bi trebali provjeriti nekoliko pravnih i administrativnih stavki. Uvidom u ugovor o radu i pravilnik o radu utvrđuje se postoji li obveza isplate regresa i u kojem roku. Izravan upit računovodstvu ili odjelu ljudskih resursa otkriva plan uplata za tekuću poslovnu godinu i eventualne izmjene u odnosu na prethodno razdoblje.

Zaposlenici koji tijekom iste godine rade kod dva ili više poslodavaca trebaju prije isplate pripremiti pisanu izjavu o već primljenim iznosima prigodnih nagrada, uključujući podatak o obračunatom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak. Pravovremeno dostavljanje izjave omogućuje ispravan porezni obračun i sprječava kasniju obvezu povrata poreza pri godišnjem poreznom rješenju.